Grade Croatia's 2018:

free counters

Forum

January 27, 2012

Welcome Guest 

Show/Hide Header

Welcome Guest, posting in this forum requires registration.





Pages: [1]
Author Topic: Navijači Seville o Rakitiću: Volimo ga više nego Maradonu
nije bitno
Newbie
Posts: 14
Permalink
nije bitno
Post Navijači Seville o Rakitiću: Volimo ga više nego Maradonu
on: August 27, 2013, 08:02
Quote

Maxov se reporter na ulicama i stadionu Seville uvjerio zašto je hrvatski reprezentativac postao prvi strani kapetan momčadi nakon Maradone

- Kada se kaže Rakitić, misli se na Sevillu. On je simbol naše momčadi - kaže Juan Antonio Abril (66), trgovac čiji se ured nalazi na jugu grada, donosi sportski tjednik Max!

Kao malo dijete počeo je ići na utakmice Seville, a u posljednjih 60 godina nikada nije bio tako oduševljen jednim strancem.

- Ivana volimo jer je jedan od nas - naglašava Juan Antonio.

Hrvatski as oženio se lokalnom djevojkom, govori španjolski s andaluškim naglaskom, baš kao i stanovnici te regije na jugu Španjolske.

- No prije svega ga volimo jer se iskreno bori u svakoj utakmici i jer je sportaš - napominje Juan Antonio.

- Pa mi smo Maradonu potjerali iz kluba jer je šmrkao koku i išao prostitutkama, a nikada nam potpuno nije legao ni Brazilac Pintinho koji je pijan dolazio na utakmice! - napominje.

Maradona je posljednju sezonu u Europi odigrao baš u Sevilli 1993., no ondje se zadržao samo godinu dana. Kada ga je zatekao s ilegalnim sredstvima u društvu noćnih dama, tadašnji predsjednik Seville ga je ucijenio. Da nije do kraja odigrao besplatno, Argentinac bi završio na sudu.

>> Sevilla izgubila od Atletica, kapetanu Rakitiću svih 90 minuta

Više ih navija za neuspješnijeg

Brazilac Pintinho igrao je pak za Sevillu od 1980. do 1984., i to često baš na Rakitićevoj poziciji. On je u 86 utakmica postigao 23 gola, a i danas živi u Sevilli gdje ima kafić. Međutim, nitko od njih nije imao čast kakvu je prije mjesec dana dobio naš veznjak. -

Rakitić je apsolutno zaslužio kapetansku vrpcu. On je poput stroja, posljednju sezonu bio nam je vođa - kaže Juan Carlos, konobar u kafiću “Slikarova šalica”, na jugu grada, gdje se nalazi stadion Betisa.

- Pitajte bilo koga ovdje, svi će vam isto reći - napominje.

Iako nije iz Seville, 26-godišnja Miriam zaluđena je crveno-bijelima. Nosi klupsku šiltericu, majicu kratkih rukava s imenom kluba te donji dio trenirke s grbom.

U centru grada, u Ulici ustava, razgledava sportsku trgovinu.

- Sve bih ovdje kupila - kaže ta djevojka s tetovažom na vratu i zapešću, dok kupuje futrolu za mobitel, dakako u bojama Seville. - Sviđa mi se kako igra Rakitić, odličan je - ističe dok se njezina teta smije.

Te su dvije žene potegnule na utakmicu iz 506 kilometara udaljene Avile. U Španjolskoj žene prate nogomet više nego u Hrvatskoj, a poraze i pobjede burno doživljavaju. Miriam i njezina teta ismijavaju prodavača jer ne zna tko je Ivan Rakitić. Trgovcu je jedino važan profit i ne može razumjeti ljubav prema nogometu.

Rakitić (25), pak, na ovako nešto ne ostaje hladan.

- Ja sam doista poput njih. Kći mi se rodila ovdje i sve me veže uz ovaj grad i klub - napominje dok iz njega probijaju emocije, te dodaje:

- Presretan sam kada od građana i navijača čujem ovako lijepe riječi. Znam koliko im sve ovo znači, i ja jednostavno ne mogu drugačije nego dati sve od sebe.

Poseban je osjećaj na dan gradskog derbija između Seville i Betisa.

- To nisam nigdje doživio. Nama iz hotela udaljenog 300 metara do stadiona treba 25 minuta. Ljudi žive za taj derbi, to su najvažnije utakmice u sezoni - ističe Rakitić i tvrdi da tako nešto nije osjetio u dresu Schalkea protiv Borussije Dortmund.

On je postigao dva pogotka u posljednjem derbiju koji je završio 3:3. Za polovicu od 702.000 stanovnika bio je heroj, a za polovicu zločinac.

Sevilla ima 30.000 registriranih navijača s iskaznicama, a Betis 31.000. Seviljist Juan Abril kaže:

- To je ovdje čudno. Sevilla je trenutačno uspješnija, a ima manje navijača. Kada je pak Betis bio uspješniji, on je imao manje navijača.

Rivalstvo dvaju klubova datira s početka prošlog stoljeća, od osnutka Seville 1905. i bijelo-zelenog Betisa 1907. Najžešći navijači Seville “Biris Norte” smatraju se ljevičarima, dok se ultrasi Betisa, “Gol Sur”, smatraju desničarima.

Navijači su ljevičari

Grupa “Biris Norte” u prijateljskim je odnosima s ultrasima Rayo Vallecana i Deportiva iz La Coruñe, također ljevičarskim grupacijama. S druge strane Betisovi “Gol Sur” bliski su ultrasima madridskih Reala i Atlética, odnosno njihovim desnim grupama “Ultras Sur” i “Frente Atletico”.

- Na derbijima s Betisom zna biti nereda po gradu - kaže Manuel Bernal (31), bivši pripadnik Birisa, skupine koja se 1977. nazvala po igraču Gambije Biri-Biriju, čiji je gol odlučio jednu utakmicu nakon koje je euforija zahvatila tribine.

Skupina na sjevernoj tribini razvlači zastave Andaluzije, zeleno-bijelo-zelene trobojnice, ali s crvenom petokrakom u sredini.

Podjela na ljevicu i desnicu proizlazi iz španjolskog građanskog rata od 1936. do 1939. u kojem je dio sevilljista bio na strani poraženih republikanaca, dok su pripadnici Betisa, čiji klub nosi naziv Real, kraljevski, bili na strani nacionalista pobornika monarhije.

- To je nekada možda tako bilo, i još je prisutno među ultrasima, no većina gledatelja i navijača nije opterećena politikom - kaže stanovnik Seville Juan (50) koji navija za Betis.

Brojni pobornici Seville su odvjetnici i imućni ljudi za koje bi se teško moglo reći da pripadaju ljevici. S njim se slaže i seviljist Antonio (36), u čiji kafić zalaze i jedni i drugi.

- Moj otac je navijač Betisa, a ja Seville. Mislim da nema pravila tko navija za koji klub, ovdje ne postoje kvartovi jedne ili druge ekipe - napominje Antonio.

Manuel Bernal nekad je stajao s Birisima na sjeveru, a danas radi u podnožju stadiona u prostoriji Udruženja navijača koje ima 250 grupa, no ne i onu najradikalniju. Na pultu stoji crvena majica s istaknutim rezultatom Sevilla – Betis 5:1 i popisom igrača među kojima je Rakitić. Osim njega sjećaju se i Davora Šukera.

- On je bio naš najbolji napadač ikad - ističe Bernal, dok iz susjedne prostorije, iz kartonske kutije vadi slike mladog Šukera.

- Bio je čovjek-gol, igrač od kojega ste očekivali pogodak čim primi loptu - napominje.

Davor Šuker je od 1991. do 1996. zabio 76 golova u 153 utakmice. U utrobi stadiona, pored svlačionica, nalazi se ploča s imenima sto najboljih igrača u povijesti Seville, dakako i njegovim.

Dječaci Javier (9) i Manuel (11) premladi su da bi znali za njega, no njihov otac i djed itekako ga se sjećaju.

- Nikada ga nećemo zaboraviti - govori otac dječaka.

Njima je, pak, sada zanimljiv Luka Modrić koji je uz Iniestu osvanuo na naslovnici albuma sa sličicama nogometaša španjolske lige.

- Pogledajte, dobio sam Rakitića, on je najvredniji igrač! - hvali se Javier pokazujući sličicu.

I s druge strane stadiona Hrvat je najtraženiji.

- Tjedno prodam 20 njegovih dresova. Dres Rakitić definitivno je najprodavaniji - govori prodavač Juan (26), u službenoj trgovini Seville.

Iznad njega na zidu nalazi se fotografija hrvatskog igrača. Dres košta 500 kuna, a s brojem i imenom 575 kuna.

- Tek sada očekujemo rast prodaje, a Rakitić je hit. Prošle godine to su bili Negredo i Navas koji su nedavno otišli - objašnjava prodavač.

>> Rakitić: U srcu nosim boje Seville i želim biti njen najbolji kapetan

Rakitić je, navodno, vidjevši da klub ostaje bez važnih igrača, uvjetovao ostanak pojačavanjem momčadi. Spominjala se i ponuda Liverpoola, o čemu ne želi govoriti.

- Ma dobro, ja imam ugovor na još dvije godine, i o drugim stvarima ne želim ni razmišljati - kaže. Tvrdi da ni kapetanska vrpca nije prevagnula da ostane.

- Te dvije stvari ne treba miješati. Ja sam upravi rekao da sam sretan ovdje, da volim Sevillu. A brojni veliki igrači koji su igrali ovdje nisu imali tu čast, pa je kapetanska vrpca potvrda mog rada - kaže.

Uvjeren je da mogu ostvariti bolji rezultat nego prošle godine kada su sezonu završili deveti. Zahvaljujući financijskim problemima Malage i Rayo Vallecana, igraju kvalifikacije za Europsku ligu.

- Ako Bog da, ući ćemo u Europsku ligu, što bi nam bilo bitno - dodaje.

No, navijači traže više.

- S Rakitićem ove godine želimo pehar Europske lige! - poručuje Antonio (53), dok njegov sin José (25) u trgovini kupuje dva dresa. Nikada ne uzima dres s imenom jer u slučaju da igrač napravi veliku pogrešku, nešto loše ili pak da ode u neki nepopularni klub, može ga baciti u smeće.

- Ako jednom odlučim kupiti dres s imenom, to će biti Rakitićev - naglašava.

Hrvatski igrač je skroman, korektan i pravi sportaš, kažu otac i sin.

- Uz njega se ne vežu nikakvi skandali - dodaju.

Vozač igrača Seville Ignacio (44) tvrdi da nikada nije imao incident ili neugodnu situaciju s njim, štoviše...

- On je pravi sportaš, uvijek sjedi u stražnjem dijelu autobusa, pa i sada kada je postao kapetan - kaže Ignacio koji četiri godine vozi igrače na utakmice i treninge.

Rakitić je u klub došao 2011. iz Schalkea.

- Oni se na početku svake sezone međusobno dogovaraju gdje će sjediti, a pri odabiru mjesta nema nekog posebnog pravila - napominje vozač.

Svatko ima dva sjedala, odnosno mjesto do prozora i mjesto uz prolaz.

Nitko u gradu nije čuo ni za neki ljubavni ili seksualni skandal vezan uz hrvatskog igrača.

Pozdrav s belgijskim vratarom

Njegova žena Raquel Mauri Olmo (23) nije manekenka niti lice s televizije i gotovo nitko u Sevilli ne zna ništa o njoj. Rođena je na sjeveru grada, u četvrti Pino Montano, za koji neki kažu da je obična četvrt, a neki da je riječ o radničkom kvartu.

- Ovdje u Sevilli igra se nogomet, ovdje su igrači, a u Realu i Barceloni glumci i pozeri! - odrješito će Antonio dok sa sinom čeka u redu za blagajnu. Ne sjećaju se kada su išta čuli o Rakitićevoj ženi.

Djevojka rođena u Sevilli i Hrvat koji predstavlja njezin grad priredili su lijepu, emotivnu sliku na otvaranju sezone. Ivan Rakitić, predvodeći momčad pri izlasku na travnjak, pred 35.000 gledatelja zastao je na aut-liniji gdje ga je poljubila supruga, a zatim mu predala nedavno rođeno dijete. On je s bebom u rukama, budućom navijačicom Hrvatske i Seville, potrčao prema središtu terena dok su ga suigrači pozdravljali, a tribine davale gromoglasnu podršku. Nije se zaboravio prekrižiti.

Stadion Ramón Sánchez Pizjuán bio je spreman za novi početak, baš kao i hrvatski reprezentativac. Atletico je, međutim, pokvario ugođaj pobijedivši 3:1.

- Iako smo izgubili, te trenutke neću nikada zaboraviti - govori Rakitić, još pod utjecajem svega što se događalo.

- Način na koji su me dočekali i primili kao kapetana nešto je što se samo poželjeti može. Ostvario mi se san! - dodaje, a onda kao da iz njega izlaze stihovi pjesme Zabranjenog pušenja, “Nedjelja kad je otišao Hase” – “Bit će još mnogo važnih utakmica...”

Posljednji je izašao s terena uzdignutih ruku pozdravljajući publiku koja je uzvratila pljeskom. Teren je napustio u pratnji vratara Atletica i belgijske reprezentacije Thibauta Courtoisa koji ga je srdačno pozdravio. Uskoro će se ponovno sučeliti, u Zagrebu u dresovima Belgije i Hrvatske. Ono što je ohrabrujuće za Courtoisa, a loše za izbornika Štimca, nova je defenzivna pozicija Rakitića.

O reprezentaciji ne želi govoriti

- Da, to je potpuno drugačija koncepcija od one u Hrvatskoj. Klub ima svoje ideje te mi je dao važnu ulogu na terenu i u momčadi - kaže.

Pa ipak, smatra da bi možda opet mogao sudjelovati i u ofenzivnim zadacima, a ne samo izvoditi slobodne udarce i kornere.

- Bit će puno utakmica, posebno uđemo li u Europsku ligu, pa će sigurno biti nekih promjena, to je normalno. Što je dobro za momčad dobro je i za mene - napominje.

Hrvatska 6. rujna igra u Beogradu protiv Srbije, no Rakitić kaže:

- Kad je riječ o reprezentaciji, ne želim ništa govoriti. Sve ću pokazati na terenu.

Uvjerava da se kao osoba neće promijeniti nakon što je na ruku navukao kapetansku vrpcu Seville.

- Jedina je novost što će me sada puno više pitati u klubu, imat ću veću ulogu. Najvažnije je da su me navijači prihvatili - ističe.

Neki od njih, pak, strahuju da bi ih mogao napustiti.

- Nadam se da nam ga Real ili Barca neće odvesti. Oni pojedu sve što vrijedi - kaže Juan Antonio Abril na jugu Seville, u ulici koja dijeli grad od šikare i autoceste.

- Real nam je davno odveo Šukera, pa Sergia Ramosa, sada se govori o mladom Kondogbiji. Možda je Rakitić idući...

"Zatvorio sam kafić, selim se u centar"

Avenija Finske posljednja je ulica u Sevilli, granica nakon koje počinje šikara, iza koje se nazire autocesta prema jugu Španjolske. Ulica dugačka 500 metara izgrađena prije šest godina dio je novog bloka zgrada. Ondje je jedno mjesto povezano s Hrvatskom.

“Kafić Dinain? Nikad čuo...” govori José (50), stanovnik četvrti Bermejales na jugu grada. Na spomen Ivana Rakitića, međutim, sve mu postaje jasno.

- Njegov kafić je odmah tu iza ugla - pokazuje rukom.

José nije navijač Seville već Betisa, ljutog gradskog rivala. U Bermejalesu zapravo mnogi podržavaju Betis jer se njegov stadion nalazi u blizini.

- Dobro se sjećam otvorenja Rakitićeva kafića - napominje, a zatim se sklanja u sjenu obližnje zgrade.

Temperatura je dosegnula 45 stupnjeva i ulice su potpuno puste. Avenija Finske također, iako se ondje nalazi 14 kafića.

- Tijekom kolovoza ljudi su na moru, a mi radimo dvokratno - govori konobarica koktel-bara Mister Jones, okupljališta Betisovih nogometaša.

- Rakitića sam znala viđati tu niže u ulici, kao i druge nogometaše Seville, no ne sjećam se kada zadnji put - napominje.

Antonio Carlos, konobar susjednog kafića “Slikarova šalica”, inače navijač Seville kaže:

- Moguće da je zbog ljeta zatvorio.

Međutim, jedan od gostiju u kafiću preko puta, udaljenom deset metara do Rakitićeva lokala, tvrdi:

- To mjesto više ne radi. Ono je definitivno zatvoreno.

Ivan Rakitić (25), odnosno njegova supruga Raquel Mauri Olmo (23) na koju glasi vlasništvo, otvorila je Dinain 30. studenoga prošle godine napomenuvši kako je prostor unajmljen na godinu dana te da tek moraju vidjeti kako će ići posao. No sedam mjeseci kasnije, ispod natpisa “Tapas y copas” (tapasi i piće) spuštena je bijela željezna rešetka ispod koje je desetak obavijesti, među kojima računi za vodu i kuverte s oznakom Deutsche banka. Na prozoru piše “Iznajmljuje se”.

Unutra, ispred crvenog zida i bijelog šanka, na podu su razbacani komadići razbijene šalice za kavu. Pored se nalazi cjenik. Kava i smrznuta torta prodavale su se za 11 kuna, rum-kola za 37,5, isto kao i kokteli. Za 45 kuna mogla su se dobiti dva koktela.

- U Španjolskoj je lani propalo 50.000 kafića. Mi ostali natječemo se spuštanjem cijena i raznim ponudama - kaže Fran Bornez, nadglednik low-cost lanca Mercado Provenzal, prvog susjeda zatvorenog Dinaina, udaljenog deset metara.

Bornez, koji ondje radi godinu dana, priznaje da nije znao da mu je najbliži konkurent bio Rakitić, odnosno njegova supruga, a nema pojma ni zašto je zatvoren. Na njegovu lokalu se pak ističe natpis “Najjeftinije pivo u Španjolskoj”. Za 3 kune nudi čašu piva od 0,2 l.

- Uz tu cijenu ostvarujemo manju dobit, no dolaze nam ljudi iz skupljih kafića - tvrdi.

Tvrtka Finlandia Dinain, u vlasništvu sestara Raquel Mauri Olmo i Maria Irene Mauri Olmo, koje su kompaniji ime dale po aveniji gdje se nalazio kafić, ugašena je 25. lipnja, pokazuje španjolski registar kompanija. No na isti dan osnovana je nova Finlandia Dinain, ovaj put u samostalnom vlasništvu Rakitićeve supruge Raquel, s kapitalom od tri milijuna eura.

- Kafić nismo zatvorili zbog krize, nego zbog premještanja lokacije. Našli smo prostor u centru Seville, na puno ljepšem mjestu - kaže Rakitić ne navodeći kada i gdje će točno biti otvoren novi objekt.

Na komentar da je do prijašnjeg trebalo dobro propješačiti i voziti se autobusom, kapetan Seville samo se nasmijao. Dinain na početku Avenije Finske, na križanju s Ulicom Mađarske, otišao je u prošlost. Novi blok zgrada na jugu Seville, koji podsjeća na zagrebački kvart Vrbani i naselja Novog Zagreba, ostao je bez svog najpoznatijeg posjetitelja.

http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/navijaci-seville-rakiticu-volimo-ga-vise-nego-maradonu-clanak-604046

Pages: [1]
Mingle Forum by cartpauj
Version: 1.0.34 ; Page loaded in: 0.042 seconds.




admin
Posted By: admin No comments